Intervju koji je predsjednik Skupštine opštine Marijan Kljajić dao “Derventskom listu” povodom nastupajućih božićnih i novogodišnjih praznika.

Kao i svi ostali građani Dervente i Hrvati se suočavaju sa teškoćama, ali ono na čemu se i dalje radi je povratak, odnosno stvaranje uslova za održivi povratak, što podrazumijeva obnovu kuća kako bi obitelji imale gdje živjeti. „Što se tiče zaposlenja, Hrvati su u istoj situaciji kao i svi drugi, a to znači da u Derventi posla ima za sve. Drugo je pitanje koliko ko želi i kakve ambicije, u smislu zarade i kvaliteta života, ima“,rekao je to u intervjuu „Derventskom listu“predsjednik Skupštine opštine Derventa Marijan Kljajić. Kraj godine i predstojeće praznično vrijeme bili su prilika da sa Kljajićem „pretresemo“ godinu na izmaku, ali i da saznamo planove za iduću.                                                                                        

-Skupština opštine razmotrila je gotovo sve teme koje su planirane Programom rada za 2019. godinu. Jeste li zadovoljni onim što je Skupština uradila ove godine?                                                         

„Sama činjenica da je Skupština uradila skoro sve što je planirano, a istovremeno se bavila i temama koje su se nametale, trebali bi biti zadovoljni. Ono što je najvažnije, na vrijeme su usvojeni svi ključni dokumenti, neophodni za funkcioniranje lokalne zajednice. Međutim, nikad nije tako dobro da ne može biti još bolje.                                                                                                                                                    

–Kako bi moglo da bude bolje?                                                                                                                             –

„Moglo bi na način da se rasprave u Skupštini, koje apsolutno niko ne želi da guši, usmjere na konkretna pitanja, da se svi koji diskutuju drže teme prilikom svojih obraćanja. Na taj način bi bili mnogo efikasniji, konkretniji, pa bi se iz toga definirala rješenja kojima bi svi bili zadovoljniji. Ovako, puno vremena gubimo na diskusije koje su često izvan dnevnog reda, a često su usmjerene na sticanje jeftinih političkih bodova i začinjene populističkim prijedlozima.                                                                                                                                                                  

–Iako je pitanje pomalo deplasirano, ipak ne možemo da zaobiđemo priču o životu Hrvata na području opštine Derventa. Kako žive derventski Hrvati?                                                                                     

„ Kao i svi ostali građani Dervente. Suočavamo se sa teškoćama koje i drugi imaju, veseli smo kad su i drugi veseli, radujemo se istim stvarima kojima se i drugi raduju, želimo isto što i drugi žele. Ono na čemu se i dalje radi je povratak, odnosno stvaranje uslova za održivi povratak, što podrazumijeva obnovu kuća kako bi obitelji imale gdje živjeti. Što se tiče zaposlenja, Hrvati su u istoj situaciji kao i svi drugi, a to znači da u Derventi posla ima za sve. Drugo je pitanje koliko ko želi i kakve ambicije, u smislu zarade i kvaliteta života, ima.                                                                                                                                                              

–Kako stvoriti ili održati ambijent u kojem će svako da živi onako kako sam sebi organizuje život? –

„To je moguće isključivo kroz kvalitetna sistemska rješenja, a sistemskih rješenja nema bez institucija. Na najbrutalniji način građani direktno osjećaju kad nema institucija, odnosno kad imaju probleme u funkcioniranju ili čak nisu ni konstituirane. Odmah staju investicije, različiti oblici podrške i donacije, a povratnička populacija je jako zainteresirana za donacije.                                                                                                                               

–Tu već dolazimo do politike i to one za stepenicu – dvije više od lokalne.                                            

„Nažalost, u toj oblasti događaju se stvari koje imaju dalekosežne posljedice koje mnogi ne razumiju. Oni koji su u Derventi nakon posljednjih lokalnih izbora donosili odluke, pravilno su shvatili da je HDZ, odnosno da su kandidati HDZ-a legitimni predstavnici hrvatskog naroda. To je, tvrdim, jedan od razloga zbog kojih je politička situacija u Derventi stabilna, jer s naše strane nema uslovljavanja, nerazumnih i neprihvatljivih zahtjeva i tako dalje. Nakon više od godinu to su shvatili i u Sarajevu i prihvatili HDZ kao legitimnog predstavnika Hrvata.                                                                                                                                                          

–Vi ne krijete da aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ne uživa Vaše povjerenje?                                                                                                                                                                         

„Ne samo da ne uživa moje povjerenje, nego ga ne doživljavam kao nekog ko predstavlja Hrvate, a ja pripadam stranci koja je legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH. Razlog je poznat: tog gospodina nisu izabrali Hrvati. Zbog toga je moj stav o njemu, ali i svima drugima koji se na isti ili sličan način dokopaju mandata, izričit i jasan.                                                                                                                 

–Da li se takva situacija odražava i na Derventu? –                                                                                                       

„Derventa je, kao i druge lokalne zajednice, evo već godinu talac takve politike. Moramo biti svjesni da sistem može funkcionirati samo pod uslovom da konstitutivne narode u BiH, na svim nivoima, predstavljaju isključivo njihovi legitimni predstavnici. Želim naglasiti da u hrvatskom korpusu u Derventi aktivan pristup rješavanju svih vrsta problema ima samo HDZ.                                                                                                                                                                                       

–Znači da u Derventi, u tom smislu, nema problema?                                                                                                     

„ Već sam naglasio da su ljudi koji su donosili odluke, a prvenstveno načelnik Milorad Simić, pravilno procijenili i za partnera iz reda hrvatskog naroda izabrali HDZ. Kao benefit takve odluke je stabilna politička situacija, pozitivna poslovna klima i ambijent, a to brzo prepoznaju prvenstveno poslovni ljudi, ali i oni dobronamjerni koji se ne bave biznisom.                                                                                                                                                                            

–Bliži se najradosniji hrišćanski praznik, Božić i kraj godine. Imate li neku poruku za Dervenćane? –

Prije svega svim vjernicima želim sretne predstojeće blagdane, bez obzira kad ih slavili. Blagdan rođenja našeg spasitelja, Isusa Krista, je prilika da nekoliko dana obitelji budu na okupu, da se ljudi druže, da se zbližimo i možda, bolje upoznamo. Jer, kad nekog bolje upoznaš, bolje ga i razumiješ, lakše se s njim dogovoriš, manje je nesporazuma, a time je sve lakše i ljepše. Neka dolazak Nove godine obilježi dolazak boljih događaja, neka sa starom godinom sve što je bilo ružno, teško i tužno nestane iz naših života. Čestit Božić, Hristos se rodi i sretna Nova 2020. godina!

 Sjedeća godina je izborna. Gdje vidite sebe i Vašu političku opciju?                                                                  

„Do toga ima još više od devet mjeseci, ali sad je sigurno da će HDZ izaći na izbore, a ja sam ubijeđen da ću i ja biti u tom društvu. Naravno, očekujem da zadržimo status parlamentarne stranke i to sa značajno većim udjelom, što je potpuno izvjesno imajući na umu šta je ko radio tokom ovog mandata“.

PLEHAN

Vlada Hrvatske izabrala je prije nekoliko dana projekte za podršku Hrvatima povratnicima u BiH, a među njima je i Franjevački samostan na Plehanu. U odluci o dodjeli finansijske pomoći navodi se da će sa više od 50.000 maraka biti podržana izgradnja Vjersko-kulturnog centra na Plehanu.