U  Spomen-kompleksu “Čardak” danas su obilježene 34 godine od stradanja 37 Srba iz naselja Čardak, uz poruku da je vječni zavjet da nikada ne budu zaboravljene žrtve koje su ubili pripadnici vojske Hrvatske i hrvatsko-muslimanskih paravojnih formacija.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević rekao je da su prošle 34 godine od stradanja na Čardaku na Vaskrs 1992. godine, kada je trebalo da mještani prisluže svijeću i pomole se Bogu sa porodicama.

“To nam je bio i biće najteži Vaskrs u životu”, rekao je Knežević i dodao da je većina Srba tog dana ubijena na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim snagama HVO-a i teritorijalnom odbranom iz Dervente.

Gradonačelnik Igor Žunić rekao je da se danas veoma tužan dan sjećanja na žrtve iz naselja Čardak, ljude koji su zvjerski ubijeni samo zato što su branili svoje ognjište.

“Najgora stvar je što i poslije toliko godina oni koji su najodgovorniji za taj zločin nisu odgovarali na pravi način, ali naša obaveza je da se svake godine ovdje okupljamo da se sjećamo tih žrtava i da ono što se desilo na Čardaku nikad ne zaboravimo”, poručio je Žunić.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević, koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

On je rekao da je u zarobljeništvu proveo 55 dana i da je pobjegao sa Tomasovog brda 19. juna 1992, kada je poginulo osam zarobljenika.

“Strašno je. Taman zaboravim to sve i stabilizujem se i dođe poziv iz Suda iz Sarajeva i moram opet ići prisjećati se. I kad bih htio da zaboravim, ne mogu zaboraviti i normalno je da se ne može zaboraviti jer su to bile ogromne patnje. Imao sa 48 kilograma kad sam pobjegao, go do pasa i bos, kopao rovove”, podsjetio je Šarčević.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, parastos i položeni vijenci.