U novonastalim okolnostima činjenica je da smo reagovali na način koji je bio odmjeren u smislu zaštite zdravlja, pa i života, ali i da smo činili sve da život ne stane u potpunosti. Jer ova opasnost, kao i sve druge, će proći, a mi moramo da živimo i poslije toga. Upravo o tome smo, uporedo sa donošenjem odluka o zaštiti stanovništva, najviše razmišljali.

Kazao je to u intervjuu Derventskom listu načelnik opštine Milorad Simić, koji nam je u predvečerje najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, objasnio ranije objavljene stavove i odluke, te pojave na lokalnoj i široj sceni.

Naravno, razgovor nije mogao da prođe bez osvrtanja na temu koja je već skoro dva mjeseca dominantna u cijelom svijetu – a to je pojava virusa korona i opasnost koja prijeti od njegovog širenja.

Kako se, prema Vašoj ocjeni, Derventa snašla u najnovijim okolnostima?

– Bolje bi bilo da o našim potezima i mjerama koje preduzimamo sude drugi nego mi sami. Ipak, postoje činjenice koje su nedvosmislene, a one ukazuju na to da smo reagovali na način koji je bio odmjeren u smislu zaštite zdravlja, pa i života, ali i da smo činili sve da život ne stane u potpunosti. Jer ova opasnost, kao i sve druge, će proći, a mi moramo da živimo i poslije toga. Upravo o tome smo, uporedo sa donošenjem odluka o zaštiti stanovništva, najviše razmišljali.

Kako su naložene mjere prihvatili stanovnici Dervente?

– Želim da kažem da sam ponosan na ogromnu većinu naših stanovnika koji poštuju naložene mjere. Najveći dio ljudi je svjestan da je preventiva najvažnija i da moramo da čuvamo sebe i druge oko sebe. Nažalost, jedan mali broj naših stanovnika negoduje i ne poštuje mjere, ali dobra stvar je to što oni koji ne poštuju mjere nailaze na osudu ogromne većine.

Kako su reagovali preduzetnici i privrednici?

– Dobro je da su propisi koje je donosila Vlada i drugi organi, poslije početnog nesnalaženja, bili nedvosmisleni, odnosno nisu ostavljali nikome ništa na volju, nego se znalo šta, kad, koliko i kako može da radi. Ljudi koji se bave privatnim poslom znaju koliko ih košta svaki dan kada ne rade, ali na to treba gledati u kontekstu opasnosti koja nam svima prijeti. Najveći dio derventskih privrednika koji zapošljavaju, uslovno govoreći, veći broj radnika, radi, naravno u otežanim uslovima. Ima i onih koji su privremeno prekidali proces proizvodnje, a štete zbog toga što neki nisu radili nikako ili su radili sa smanjenim kapacitetima, tek ćemo da zbrajamo.

Dobra stvar je što nije bilo masovnih otpuštanja radnika, čega su se mnogi pribojavali na početku krize.

– U tom smislu ključnu ulogu ima Vlada sa svojim mjerama i vjerujem da je na tom planu pronađeno optimalno rješenje. Najveći broj preduzeća nesmetano posluju, osim nekoliko firmi koje sarađuju sa Italijom i koje rade smanjenim kapacitetom zbog nedostatka repromaterijala. Znate, kada u porodici sa više zaposlenih članova samo jedan ne dobije samo jednu platu, to stvara ozbiljan problem. Da se, ne daj Bože, dogodila situacija da mnogo ljudi ostane bez posla, to bi izazvalo ogromne poremećaje u cijelom sistemu. U tom smislu ogroman broj naših privrednika kod kojih je skoro 7.000 zaposlenih, ponaša se vrlo odgovorno i zahvalni smo im na tome.

Međutim, i pored opasnosti, često ističete da život mora da teče, da ne smijemo potpuno ni da zastanemo, a kamoli da stanemo. Koliko to građani poštuju?

– Onaj ko stane neumitno ga vrijeme pregazi. Zato mi ne želimo i ne smijemo da stanemo, a Derventa je stigla na ovaj stepen razvoja zato što nije stajala. Bilo je različitih razmišljanja i prijedloga, ali mi smo se odlučili da nastavimo da radimo i gradimo. Ne možemo da radimo kao da se ništa ne događa, pa se prilagođavamo uslovima.

Šta je to što se trenutno radi?

– Tokom posljednja dva mjeseca asfaltirali smo nekoliko lokalnih puteva, dovršili stazu pored terena sa vještačkom podlogom i pripremili uređenje parkinga kod „Tekstilca“, završena je prva faza uređenja prostora kod OŠ „Nikola Tesla“, završili smo izgradnju pomoćnog objekta na Rukometnom igralištu, asfaltirali Ozrensku ulicu, a planiramo rekonstrukciju Pop Jovičine ulice.

Koji lokalnu putevi su asfaltirani?

– Riječ je o putevima Legenovići – Čolići  u Gornjem Detlaku, Nagradići – Crnča u Crnči i G. Cerani – Dejanovići u Gornjim Ceranima.

Ovih dana počela je realizacija jednog vrlo važnog projekta za Derventu, a riječ je o izgradnji novog objekta Vatrogasnog doma.

– To je nešto što smo ranije planirali i za šta je novac obezbijeđen, a sada se radi prva faza za koju je potpisan ugovor od 340.000 maraka. U toku su radovi na temelju, a raspisali smo tender za prvu fazu uređenja Motajičke ulice i vanjsko uređenje objekta, s obzirom da su ulica i okolina doma vrlo bliski, a očekivana vrijednost radova je 220.000 maraka. U toku je priprema za raspisivanje tendera i za drugu fazu izgradnje, čija vrijednost bi trebalo da bude oko 300.000 maraka, tako da očekujemo da grubi građevinski radovi budu završeni što prije. O rokovima je teško govoriti iz najmanje dva razloga. Jedan je situacija sa širenjem virusa, a drugi su procedure javnih nabavki koje znaju u ozbiljnoj mjeri da poremete očekivanu dinamiku.

Budžetom opštine Derventa za ovu godinu planirano je dva miliona maraka za kapitalne investicije. Hoće li plan biti ispunjen?

– Ja znam da ćemo mi i ove godine realizovati nekoliko značajnih projekata iz tog, kako ga mi kolokvijalno zovemo, kapitalnog budžeta. Da li će biti ispunjen u potpunosti ili će biti možda i nešto više, o tome je sada, posebno u svjetlu najnovije situacije, teško govoriti. Sigurno je samo da će se raditi, jer to je naše opredjeljenje.

Da bi ovaj dio budžeta bio operativan, Skupština opštine treba da donese Program kapitalnog investiranja, a rad kolektivnih organa je otežan. Kako se lokalna uprava postavlja prema tome?

– Jeste otežan, ali nije nemoguć. Ja sam, da podsjetim, još prije mjesec iznio svoj stav da treba sazvati sjednicu Skupštine opštine, naravno uz poštovanje svih, ne samo obaveznih, nego i preporučenih mjera, te uz saglasnost nadležnog ministarstva. To i sada mislim i vjerujem da će Skupština smoći snage da se ubrzo sastane i na dnevni red stavi samo najvažnije teme, a jedna od njih je i Program kapitalnog investiranja. U ovoj situaciji ne bi trebalo da otvaramo teme u kojima će bilo ko od aktera političkog života pronaći mogućnost bilo kakve polemike, a kamoli sukoba. To, naravno, ne znači da ne treba iznositi stavove, mišljenja ili prijedloge.

Možete li reći koji su to najvažniji projekti koji će biti planirani za sljedeću godinu?

– To je vrlo teško reći zbog otežane komunikacije u političkim strukturama. Znamo da imamo izražene želje i potrebe u vrijednosti od dvadesetak miliona maraka i da to treba svesti u dva miliona poštujući mnoge kriterijume. Zalažem se za to da se na idućoj sjednici Skupštine opštine razmatra dio tog dokumenta, dok bi drugi dio bio razmotren kada se situacija stabilizuje.

Hoće li ta sjednica biti prilika da se donesu i neke druge odluke, prvenstveno u vezi sa oslobađanja i olakšice od obaveza koje propisuje lokalna zajednica za one koji nisu imali mogućnost da rade?

– Naravno. Mi odavno razmatramo mjere koje bi mi trebalo da donesemo da pomognemo oporavak onih kojima je zabrana rada nanijela štetu. Treba imati na umu činjenicu da su ovlašćenja lokalnih uprava relativno mala kada je riječ o ekonomskim mjerama i da se kreću u okvirima komunalnih taksi, zakupa, određenih naknada i slično. U tom smislu opština Derventa će sigurno intervenisati u ranije utvrđenim odlukama iz ovih oblasti. Moja obaveza je da predložim i vjerujem da će odbornici podržati prijedlog. Ali, moramo voditi računa i o tome da se tu radi o izvornim prihodima našeg budžeta i da nam se olakšice koje sad definišemo ne vrate kao bumerang u vidu smanjenog priliva u narednom periodu.

Da li je budžet koji je projektovan za ovu godinu u opasnosti?

– Ne bih ja rekao da je u opasnosti, ali svakako postoji određena doza neizvijesnosti. Suviše brzo su se stvari događale da bi mogli da imamo pravilne i tačne procjene i pretpostavke, a pri tome ni institucije Republike Srpske nisu imale mogućnost da se bave makro ekonomskim temama. Sa problemima se suočavaju i za rješenjima tragaju i mnogo veće ekonomije od naše, tako da nije vrijeme da se od bilo koga očekuje da sa sigurnošću prognozira šta će i kako će biti. Mi ćemo se, kao i do sada, ponašati maksimalno domaćinski i transparentno, biraćemo prioritete na bazi činjenica, a nipošto na bazi etničke političke ili bilo kakve pripadnosti.

Ova godina je izborna pa moramo da se dotaknemo i politike. Spremate li se za izbore?

– I sami vidite da se u ovo vrijeme političkim temama bave samo političari koji nemaju ili ne znaju ništa drugo da rade. Bezbroj puta sam rekao, pa i sad ponavljam: Ja sam pripadnik SNSD-a, a to je velika, ozbiljna i dobro organizovana politička partija. Kada organi stranke kažu da je vrijeme za politički rad, mi ćemo raditi i tada možemo da pričamo o ovim temama. Za sada su ljudi iz SNSD-a fokusirani na borbu protiv širenja virusa i kreiranje mjera koje će pomoći privredi, stanovništvu i društvu u cjelini.

Pred nama je najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Šta biste poručili sugrađanima?

– Vjernici katoličke vjeroispovijesti već su proslavili ovaj praznik, a nas pravoslavce radost praznika vaskrsenja Hristovog očekuje sljedećeg vikenda. Ovo je teško vrijeme i svi mi praznik dočekujemo i proslavljamo sa zebnjom i strahom šta će se dalje događati. Mnogi su bili zabrinuti za svoj komfor, za svoja zadovoljstva, putovanja i tako dalje, a sada vidimo da su nam zdravlje, život i porodice najvažniji. Upravo tim vrijednostima treba da se okrenemo i da se posvetimo malim stvarima koje život čine ljepšim.

Svima koji su nedavno slavili i svima nama koji slavimo u nedjelju želim da osjete prazničnu radost i da je podijele sa onima koji nam najviše znače.

Za Vaskrs budimo kod svojih kuća

– Iako je Vaskrs praznik koji se proslavlja na način da se porodice i prijatelji druže, da se vrijeme provodi zajedno, ovaj put vas pozivam da učinimo drugačije. Pozivam vas da ostanete kod svojih kuća, da se ne prave zabave, da bi onemogućili širenje virusa. Biće vremena kada ćemo se družiti i zajedno proslavljati naše slave i druge praznike.

 

Svako radi svoj posao

Kako su se, prema Vašim saznanjima, u ovoj situaciji ponašale lokalne institucije?

– Činjenica da situaciju držimo pod kontrolom govori da svi rade ono što se od njih očekuje. Kad sve ovo prođe, mi ćemo analizirati rad svake institucije pojedinačno i saopštiti javnosti ko se kako ponašao. Naravno da svi nisu isti. Ima onih koji idu s prijedlozima i nude rješenja, ali ima i onih koji čekaju da im sve bude naloženo.

Ono što nas karakteriše kao društvo jeste činjenica da se u ovakvim situacijama pojavljuju ljudi koji samoinicijativno nude pomoć drugim.

– Taj osjećaj da treba drugim da pomognemo nas izdvaja od drugih naroda. Kada je kriza počela nama su se javili mnogi privrednici i ponudili pomoć u vidu zaštitne opreme i drugih potrepština. Bilo je, i još uvijek ima, primjera da se u privatnoj režiji kroje i šiju maske i potom besplatno dijele i to su detalji koji nam vraćaju vjeru u život.

_