Problemi običnih ljudi ostaju glavna vodilja
Intervju koji je predsjednik Skupštine opštine Marijan Kljajić dao „Derventskom listu“
Godinu koja je na izmaku, u političkom smislu, obilježili su, prije svega, opšti izbori čija implementacija je u Republici Srpskoj završena, a na nivou BiH i dalje intenzivno traje. Upravo to, ali i mnoga druga pitanja, prije svega važna za život „običnih“ ljudi, bili su teme o kojima smo na kraju ove godine i ususret Božiću, razgovarali sa predsjednikom derventske Skupštine opštine Marijanom Kljajićem.
– Možda bi samo trebali da obrnemo redosljed tema, pošto su za mene stvari koje utiču na svakodnevni život ljudi i obitelji mnogo važnije od, uslovno govoreći, visoke politike. Mi smo izabrani da upravo o konkretnim interesima ljudi vodimo računа i da pokušamo проnaći rješenja za ono što ih muči – kaže Kljajić.
I pored takvog stava, teško je probleme rješavati bez politike?
– Naravno. Politički uticaj i politička „vidljivost“ osnovni su preduslovi da bi se bilo kakvi interesi mogli ostvariti, pa tako i ovi o kojima ja govorim, važni za pojedince i njihove obitelji. Posebno je to važno u situaciji u kojoj se sada nalazi hrvatski narod u BiH i to zbog nekoliko razloga. Prvi je zbog činjenice da nam važeća zakonska rješenja ne omogućavaju da u Predsjedništvo BiH izaberemo legitimnog predstavnika Hrvata, a drugi je zbog toga što Hrvati iz većeg dijela Posavine, pa tako i iz Dervente, žive na sve četiri strane svijeta. Srce im kuca u Modranu, Zelenikama, Bunaru, Žeravcu i drugim hrvatskim selima, a tijelo im je daleko od ovih prostora.
Vi niste uspjeli da sakupite dovoljan broj glasova za mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Kako gledate na to?
– Nismo i nažalost HDZ BiH nije parlamentarna stranka u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Međutim, mi ostajemo partneri sa blokom koji je formirao vlast u Republici Srpskoj i koji će, sasvim je izvjesno, formirati i vlast na nivou BiH, jer smo procijenili da je to najbolji način da se čuvaju i afirmiraju interesi Hrvata. Želim da naglasim činjenicu da je HDZ u potpunosti preuzeo obavezu staranja o interesima Hrvata u Republici Srpskoj od grupa i pojedinaca koji su, umjesto interesa naroda kome pripadaju, računa vodili isključivo o osobnim interesima i osobnoj koristi.
Iako ste bili kandidat za narodnog poslanika, nikad niste odustali od lokala, odnosno onoga što Vi zovete život običnih ljudi.
– Ja sam ubijeđen da je to smisao političkog djelovanja svakog političara, bez obzira na razinu na kojoj obnašaju određene dužnosti. Kad se osvrnete iza sebe i vidite da je nekoliko domaćinstava dobilo asfaltni put, da je makar jedna kuća osvijetljena, da je makar jednoj obitelji obezbijeđena egzistencija, onda možete reći da ste ispunili svoju misiju.
Koliko je, u godini na izmaku, bilo aktivnosti usmjerenih ka tom cilju?
– Zahvaljujući razumijevanju i podršci načelnika Milorada Simića i većine u Skupštini opštine Derventa, uspjeli smo da asfaltiramo put za Raščiće i Vrhove, kao i da realizujemo još nekoliko, uslovno govoreći, manjih projekata. Ali želim da naglasim da nama nije stalo samo da se grade putevi i druga infrastruktura u mjestima gdje žive Hrvati. Naš interes je da se razvija i uređuje cijelo područje općine Derventa, jer mi ništa za sebe ne želimo što drugi nemaju.
Čime niste zadovoljni?
– Mnogo je stvari koje bi mogle da se mijenjaju i popravljaju, ali moramo da budemo svjesni vremena u kome živimo i resursa kojima raspolažemo. Ono što mene, kao i mnoge druge, zabrinjava je trend odlaska mladih, nedovoljna ekonomska sigurnost, pa čak i egzistencijalna ugroženost. No, to ne muči samo Hrvate nego i pripadnike svih naroda u BiH i to je nešto čemu će svi hitno morati da posvete punu pažnju.
Sigurno ima mnogo tema o kojima nismo uspjeli da razgovaramo. Šta bi ste Vi rekli, a da Vas ne pitamo?
– Naravno da ima mnogo toga o čemu bih ja volio da iznesem svoje mišljenje i svoj stav. Ima stvari i procesa koje treba pohvaliti i izraziti njima zadovoljstvo, ali ima i stvari o kojima bi morali više i otvorenije razgovarati, da rješenja za neke probleme tražimo zajedno. Međutim, vrijeme je praznika, lijepog raspoloženja, druženja, koje ne treba opterećivati teškim temama.
Šta biste poručili svojim sugrađanima povodom predstojećih praznika?
– Želim da iskoristim priliku koja mi se ukazala da svim vjernicima katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti čestitam najradosniji kršćanski praznik – rođenje Isusa Krista. Neka praznik rođenja izbavitelja unese radost u srca svih nas, neka nas obasja svjetlost života i neka nas obuzmu mir, ljubav i razumijevanje. Svima koji praznik slave po Gregorijanskom kalendaru želim čestit, radostan i blagoslovljen Božić, a pravoslavnim vjernicima poručujem: Hristos se rodi!
_